Mario Bogdan Interview

Lijepo Vas sve pozdravljam i da se ukratko predstavim.

Ja sam Mario Bogdan jedan od osnivača udruge Diskusari i njezin predsjednik.

Rodjen sam 1981. U dobi od 11godina sam krenuo u svijet akvaristike.Pošto mi je majka biolog po struci nije trebalo daleko otići da otkrijem svoju ljubav prema vodenom svijetu.1992 godine sam krenuo u vodeni svijet prve ribice koje sam nabavio bile su gupiji i koridorasi,nakon toga trihogasteri,ksife,moliji,skalari,neonke,sve dok jednog dana i posjete trgovini nisam ugledao diskuse.Pošto je to već bilo doba srednje škole djeparac sam  skupljao kako bi kupio diskuse koji su me osvojili na prvu.Tako 1994.g. nabaljam prve diskuse i od tada sam u svijetu diskusa.Uz diskuse sam imao izlete u vode tanganyka ciklida i morskog akvarija.Na kraju uz se obaveze sam se vratio izvornoj ljubavi diskusima.Kroz silne godine provedene u ovom hobiju iskusio sam dosta toga,na Akteru sa kolegama i prijateljima Heiko Bleherom i Attilom Lukacsem odsudio drugu izložbu diskusa, ostvario sam dosta internacionalnih prijateljstava koji su se već kroz neke ranije intervjue i predstavili.Trenutno sam posećen diskusima i od ljeta ove godine vrtnom jezeru.Svaki period proveden uz druge grane akvaristike su mi pomogle i kod diskusa,dosta toga iz drugih grana sam uspješno primjenio i kod diskusa. Glavni cilj mi je kroz rad udruge predstaviti Vam i približiti sve tajne i čarolije ovog našeg divnog hobija.

 

Šta po tebi treba i mora da sadrži jedan filter da bi akvarij sa diskusima dobro funkcionirao? Šta misliš o Seachemovim filter medijima Matrix i Purigen? U odnosu na sera siporex i CW smolu.

 

Filtracija u akvariju sa diskusima je kompleksna tema.Nakon puno isprobavanja svega i svačega došao sam do nekih zaključaka baš ovoga što je predmet pitanja.

Kapacitet filtera,dosta je bitan,kvaliteta medija,te vrsta filtera.

Neki kupovni filteri su deklarirani za neke litraže recimo fluval 406 za akvarije do 400 litara,fx6 do 1500l.Naravno ovo se sve odnosi na neke idealne uvijete,cm ribe na 2l vode,hranjenje koliko ribe pojedu u par minuta,naravno ako želimo imati diskuse znamo da ovo hranjenje na kapaljku nije moguće i da je tu već mit o deklaraciji filtera palo u vodu.Ja trenutno na 840l koristim fx5 protoka 2400l/h gdje je sera siporax i smola clear water i eheim classic 2260 sa izmjenjenom pumpom gdje je umjesto 2400l/h stavljena pumpa protoka 1200l/h,sa 20l sera siporaxa svih kombinacija od običnih prstenova,bioactive,siporax mini i algovec te dodatak maxspect biosphere.

U čemu je bit filtracije, moj zaključak je da se pod pritiskom u kanister filteru bolje odvija proces denitrifikacije,jer je gotovo sav kapacitet filtera u pogonu,dok u sumpu ima mrtvih kuteva i slobodan protok vode na širem prostoru,te dio medija nije u funkciji.

Dok sam isprobavao medije,isprobao sam i seachem medije matrix,denitrate i purigen.

Stvar je ta da nikad nisam uspio dokučiti poroznost tog matrixa,medij je težak,nije lagan kao lava,kao siporax i jednino što mogu zaključiti da samo vanjski dio medija i neke mikropore mogu nastaniti bakterije ,ali u daleko manjem broju,te da se unutar medija slabo odvija proces denitrifikacije,slijedom navedenog je i to što je tu i medij denitrate,koji možemo koristiti samo u sumpu,nekakvom reaktoru,jer zahtjeva dosta manji protok kroz sami medij da bi bio učinkovit,dakle korištenje u recimo mom primjeru bi bio nemoguć za iskoristivost tog medija.Purigen je ok kemijski medij,ali samo do 2 regeneracije,nakon toga je skoro pa neučinkovit,jako brzo mu opada moć nakon svake naredne regeneracije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kako se clear water pojavio na tržištu bio sam jako skeptičan,jer sam u to doba imao sump sa preko 80l bio medija od seachem matrixa,denitrate,siporaxa,maxspecta,discusfood bio balls,rings….,ali naravno bez izmjena vode bilo je nemoguće nitrate držati u optimali 20-30mg/l,rekao idem baš isprobati.Nakon 48h sa 50 i više mg/l sam smanjio nitrate na 20mg/l,pa sam svaki tjedan oduzimao dio medija iz sumpa,parametri se nisu mijenjali nakon 3 tjedna sam ugasio jednu stranu ,znaci pola zapremine i dalje su parametri bili stabilni,no2 0 no3 20mg/l.Tada sam odlučio preći na kanister i odlučio se prvo na fx6,pa radi jače pumpe za nekih 300l/h na fx5.On ima relativno malu zapreminu za filter medije 5,9l,ali sa velikim kapacitetom spužve koja služi više kao predfilter  naravno da obavlja i dio bio filtracije.

Kako mi se sera siporax  pokazao kao pouzdan medij i financijski jedan od povoljnijih .Pouzdan kod filtracije amonijaka i nitrita,nisam imao razloga dalje kemijati i tražiti bolje,nego samo nadodao nove generacije sera medija ,a clear water sam isprobao sve verzije,sad trenutno koristim original sa skimmer efektom.Zadnja generacija koja uklanja masnu površinu.Prijašnje  generacije sam regenerirao i do 10 x i dalje je po testu aktivna i skida nitrate na 20mg/l .Ova nova verzija je regenerirana 2x i dalje je aktivna.Tako da po meni nema premca u kemijskoj filtraciji.

Da bi imali „savršenu vodu“ moramo kombinirati biološku i kemijsku filtraciju,jer pokušavao sam i sa k1 medijem u sumpu,ali za to bi trebalo stvarno velika količina medija da bi no3 dovelo na željenu razinu.

 

Koji pijesak koristiti za podlogu akvarija da je malo veći i da nepodiže ph jer ovaj skroz sitni mi muti vodu?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za podlogu je najbolje koristiti akvarijske podloge koje se prodaju kao takve.Obično se radi o kvarcnom pijesku koji je kemijski neutralan i nema utjecaja na parametre. Ja sam osobno koristio nekoliko od zoo product 0,5-1,2mm jbl sansibar white koji je sitan 0,1-0,4mm ,snow koji je doslovno kao prašina i zadnji kojeg koristim je jbl sansibar river koji je od 0,4-1,2mm,taj trenutno koristim.Svaki od navedenih je dobar, jer diskusi kako jedu tako uzimaju isti u usta i tako se čiste od parazita,jer dio pijeska izbacuju kroz škrge.Ovaj river ne mogu ribe podignuti i mutiti vodu.Koristio sam i dennerle rio xingu,ali je dosta krupne granulacije i osim dekorativnog efekta nije za akvarij sa diskusima.

 

Možeš li malo pojasniti princip upotrebe školjki i može li se koristiti bilo koja školjka ili neka strogo određena? Ova tema mi je trenutno vrlo zanimljiva, jer u akvariju s diskusima imam kh na 4, ph je oko 7.0. Želio bi još malo spustiti ph. E sad spuštati kh ili zakiseliti vodu tresetom ili neka treća metoda?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Školjke koje se koriste su školjke kamenica.Ja kad sam koristio stavljao sam 10tak komada u filter i pratio ph ukoliko krene padati ubacim još u biti došao sam na mjeru od 12-15kom na 840l.S tim se treba igrati i naći dozu koja zadovoljava,nema nekog pouzdanog doziranja,ali školjke treba staviti na jači protok da ih topi.  Na kh  4 bi trebao imati stabilan ph ne bi trebao padati,jer kh 4 je granična vrijednost izmedju stabilne i nestabilne vode.Trenutno ja za namještanje vode koristim discusfood minerale koji ro vodi daju sve ono što je potrebno da bi oživjeli „mrtvu vodu“,discusfood humin dodatak humina i tanina i amtra eichen extract (ekstrakt hrastove kore)za podešavanje ph vrijednosti na željenu vrijednost.

Treset hmm skupa metoda,a kratkotrajna.Svaki treset otpušta tvari dosta brzo i nakon toga učinak staje,humin mi se daleko pokazao učinkovitiji u svaka dva tjedna 10ml na 100l i kad uzmeš  500ml traje daleko duže nego 4-5 pakiranja treseta koji su za 200l i traju daleko kraće,a financijski koštaju daleko više.

 

Preporuka za uravnoteženu prehranu žutih hibrida. Imam par golden chekerborda, koji nisu više golden već Orange chekerbord jer nisam pazio na prehranu. Nikako se ne bi želio ograničiti na samo jednu ili dvije vrste hrane, jer mislim da je raznolikost prehrane i zdravlje ribe važniji od nijanse boje. Ali ako je moguće da budu ponovno žuti, zašto ne, moja kčer koja obožava žutu boju bi bila najsretnija Također važna je i dostupnost hrane.

 

Za ishranu žutih riba moja je preporuka Discusfood  best heart flakes Golden dream.

Od hrana ne bi preporučio sve one koje imaju crvena bojila,cantahaxantin,caropyll pink,red…
Znači više bi se bazirao na hrane koje sadrže prirodne sastojke npr. Spiruline i clorele.

Hrane gdje su bojila i sastojak npr red pepper extract (crvena paprika) će ribe obojati u crveno.
Danas na tržištu je dosta teško naći hrane koje na kraju krajeva ne obojaju i vodu.
Možda bi takodjer dio prerane mogao bazirati na smrznutim larvama komaraca (bijela,crvena,crna),artemija,krill…

 

Preporuka recepta za diy hranu za diskuse, ali ako je moguće bez goveđeg srca ili srca pure.

Za izradu hrane za diskuse koje ne sadržavaju navedene sastojke,mogu se koristiti morski plodovi,dagnje (ledo),gamberi (ledo),oslić,losos,špinat,kopriva,prah spiruline,mrkva.Točne omjere ne mogu ti reći,jer ne radim hranu (izgubi se dosta vremena, ako ćeš raditi kvalitetno ispast će i jako skupo i uprlja se masa sudja kao i sve oko sebe,tako da kupujem gotovu,za jedan akvarij i 10tak riba krajnje mi je neisplativo mučkati. Kupujem smrznutu hranu larve komaraca,artemija,krill,mysis i plodove mora, te benkersov royal mix koji je najpribližnije onome što tražiš.

 

Šta je po tvom mišljenju razlog da na cijelom našem prostoru ne postoji ozbiljniji proizvodjač diskusa. Zašto moramo da ih dovlačimo sa raznih krajeva svijeta? U čemu je ovdje problem, ima na desetke uzgajivača raznih riba, diskusa koliko ja znam nešto ozbiljno nema.

Jako dobro pitanje.Po mom mišljenju početkom 2000-tih godina imali smo nekoliko dobrih uzgajivača diskusa,svakako jedan od najboljih je Ivica Krajček sa kojim sam i dugogodišnji prijatelj i kolega i dobro sam upoznat sa problematikom o kojoj često i razgovaramo.Prolematika počinje pojavom malih tzv uzgajivača tj onih sretnika koji su uspjeli izmrijestiti diskusa i neinformiranima koji su se upuštali u hobi.Da pojasnim.Prvo da bi postao uzgajivač moraš opremiti prostor,akvariji,police,oprema itd…što je jedan poprilično veliki trošak.Drugo nabavka riba,da li već formiranih parova ili mladih riba od kojih će se selektirati budući parovi,dakle ili veliki ulog u početku ili manji ulog ,ali vremenski duži interval čekanja da bi došao do finalnog proizvoda.

Ivica je u 2000-tim godinama imao stvarno puno varijeteta diskusa koje je nabavljao odasvud i potrošio dosta novca kako bi imao stvarno ribe koje će dati vrhunske potomke.

Tu se moglo naći za svakoga ponešto,starih linija san merah diskusa,blue diamonda,blue tirkiza,scorpiona,marlboro red,pideon chekerboarda,brilliant tirkiza,leoparda,snake skin diskusa i meni dakako jedne od najljepših hibrida Penang eruptiona.

Kako sam naveo sve pada u vodu pojavom manjih uzgajivača  koji su mrijestili se i svašta i loše podizali malce,pa iste te prodavali za daleko manju cijenu od realne cijene koliko bi ta riba koštala da je ispravna,a tu je dio krivice i na loše upućenim kupcima koje nije interesirala kvaliteta nego cijena.

Samim time se i kod uzgajivača smanjila potražnja za ribama,a režije i ulog u ribe su bile daleko iznad onog koliko bi se vratilo i moglo pokriti troškove struje vode,artemije i na kraju krajeva rada oko tih riba i početnog ulaganja.

Zašto idemo okolo kupovati ribe,zato jer naše ništa ne valja…

To je najkraće rečeno,a sad ću i pojasniti.Znači našli smo nekog uzgajivača xy  Njemačkoj ili neki shop u Francuskoj on prodaje ribu po 35€ komad,a kod nas je 10€ bilo prevelika cijena za ribu.Tu je naravno još i trošak puta ili transporta,pa više nije 35,nego 40+,ali eto možemo napisati riba je iz Francuske.Riba za 35 valja i nije skupa ,a naša za 10 je preskupa.

Svi koji su barem jednom izmrijestili diskuse znaju koliki je posao oko podizanja kvalitetnih diskusa i da je to dosta obaveza ,hranjenje 5-7 puta dnevno uz održavanje higijene akvarija.

Mi imamo uzgajivače koji nisu zaboravili kako se mrijesti i proizvodi kvalitetan diskus,ali evo nameće se pitanje za koga?Da se ljudi malo informiraju evo baš prekjučer sam objavio nešto o inbreedingu kod najvećih Europskih uzgajivača i to se masovno prodaje,zašto,baš radi neinformiranosti i niske cijene.

Zato u usporedbu recimo ne možemo staviti recimo uzgajivača iz Hrvatske,Bosne,Srbije ili Slovenije, jer su mala tržišta u odnosu na tržišta Njemačke,Francuske,Singapura…

 

Zašto udruga kao takva ne omogući za svoje članove koji naravno moraju da plačaju članarinu, uvijek dostupan lager riba, lijekova, hrane i sve ostalo što je potrebno za ovu vrstu riba. Početnici bi uvijek imali sve na jednom mjestu, ne bi bilo kupovine svega i svačega kao što se sada dogadja i ne bi na kraju ostajali razočarani i prekidali sa ovim hobijem ili ovom vrstom riba.

Jako dobro pitanje.Ova udruga je htjeli neki priznat ili ne napravila jedan veliki iskorak u diskus hobiju.Objavili smo dosta intervjua,tekstova,pomagali po grupama svojim odgovorima i savjetima i to i je osnova i zadaća udruge,savjetovanje i edukacija.

Od osnivanja udruge aktivno je stalno 40-50 članova,neki su radi svojih zasluga i nesebičnim radom stekli status počasnih članova,jer su sudjelovali u projektima udruge i potpomogli da se neki projekti ostvare.Znači uzmimo 45 članova koji su aktivni bilo kao članovi ili počasni članovi njima je omogučeno korištenje apoteka koje se nalaze  u Zagrebu i Osijeku i odakle se svakodnevno mogu distribuirati prema svakom članu koji za nečim ima potrebu.

Nadalje svaki član udruge ima pravo prilikom kupnje kod naših sponzora ostvariti popust,to nije mala stvar i sami znamo da ovo nije jeftin hobi i da svaki popust dobro dodje.

Gledamo stvarno članovima olakšati ovaj hobi i dogovaranjem skupnih nabava,gdje se podijele troškovi i neke stvari izadju povoljnije.

Dio  članova shvaća da su to benefiti ,a dio članova smatra da je to malo u odnosu na plaćenu godišnju članarinu koja vrijedi 365 dana,neovisno kada član se postane,ali iskreno nekima da vratiš i duplo opet je malo.

Da bi ovo sa ribama zaživjelo trebalo bi naći ili nekog sponzora koji je za to zainteresiran ili i dalje ići na model skupnih nabavki i posjete uzgajivačima gdje će netko tko se razumije u diskuse odabrati ono što je ispravno.

Mi kao udruga smo nekim sponzorima sugerirali što nas zanima i za kojim proizvodima imamo potrebe,medjutim kod nekih ima razumjevanja,a nekima je to sitno i ne žele se previše u to upuštati.

U Hrvatskoj i regiji ima dosta onih koji drže diskuse,ali ne žele biti članovi udruge niti ih to uopće zanima.Jako puno ljudi se na našoj grupi obrati za pomoć i u 99% slučajeva dobije pomoć ili savjet,tako da nismo isključivi samo u komunikaciji sa članovima,nego smo tu da bi proširili ovaj divan hobi i kraljeve približili svima i da što manje bude onih koji se u diskuse razočaraju i napuste ovaj hobi pogotovo radi nečega gdje su najmanje oni krivi.

 

Šta je po tebi optimalan odnos zapremine filter materijala ( kog materijala ) i količine vode / brojem riba.

 

Što je veći sistem  akvarij to je moguće više riba na manju zapreminu.Da pojasnim akvarij 100litara 2 diskusa cca 50l po ribi,govoreći o velikim ribama,200l 6komada  to je već nekih 33l po ribi,na 800 može  30-tak što je manje od 30l po ribi naravno da ovo ima i neke druge uvijete da li je recimo golo staklo ili uredjeni akvarij,da li je kapacitet filtera i kvaliteta filter materijala zadovoljavajuća,dakle nema nekog pravila,svaki akvarij je priča za sebe.Dok god su nh3 nh4 (amonijak)i no2 (nitriti) 0, a no3 (nitrati) do 30mg to je za mene ideala.A od filtermaterijala sam gore naveo sera siporax i kemijski filter medij clear water za mene nemaju trenutno premca.

 

Diskus akvarij sa biljkama – kojim biljkama, koja temperatura je optimalna za rast diskusa ali i održavanja tih biljaka. Da li su zahtjevne biljke, da li je potreban co2 itd….tvoje mišljenje diskus sa biljkama, kojim biljkama ili Diskus bez biljaka, staklo i po neka grana.

 

Diskusi u nekakvom biljnom scape akvariju ostavljaju bez daha.Da bi uspjela kominacija diskusa i biljaka ,postoje 2 načina.Jedan je taj da se postavi biljni akvarij i u njega ubace već odrasli diskusi koji će biti hranjeni  granulama,a drugi da se koriste biljke koje su nezahtjene.Što se tiče biljaka i temperature od 28 i više je dosta teško ukombinirati,jer se na ovoj temperaturi rast biljaka uspori.Do sad u nekim kombinacijama koje sam imao  biljke iz roda echinodorus,nymphea,valesneria i anubias su dobro podnosile te višlje temperature.Dosta ljudi je probalo i druge biljke,tepih biljke nisu za diskus akvarije,jer se mix često nahvata ili diskusi pošto jedu sa dna počupaju biljke.Mahovine takodjer imaju isti problem sa hvatanjem sitnih čestica i nastanak algi,crna čupava krene stvarati problem.

Sve češće možemo vidjeti da se koristi Hardscape  pijesak i korijenje,jer to nekako najvjernije simulira prirodno stanište.Co 2 s diskusima,nikad nisam koristio ,pa o toj temi ne mogu nešto više reći.

 

Vječita tema – Skalar i Diskus, da ili ne?

Skalar i diskus DA.Naravno ima pravila kod ovoga.U akvarij treba prvo u akvarij naseliti diskuse,da steknu osjećaj da su oni domaćini.Druga stvar je da skalari moraju biti manji u odnosu na diskuse,jer su daleko agresivniji na hrani od diskusa i trebaju biti manji,jer ako su diskusi manji,a skalari veći moglo bi se dogoditi da diskusi ostanu gladni.Prije samog ubacivanja skalara potrebno ih je tretirati u karantenskom akvariju protiv nematoda i spironucleusa,koji ne smetaju u velikoj mjeri skalarima,a za diskuse mogu biti pogubni.Isto ova mjera što se tiče nematoda bio bi dobar recept da se primjene i na satanopercama,geophagusima,corydorasima,L-ovima,jer su to ribe koje jedu sa dna,a tako pokupe nematode.

 

Ishrana Diskusa?

Ovo je široka tema ,jer ovisno o kojoj se veličini riba radi.Manje ribe trebaju više proteina i takve hrane sa visokim udjelom proteina su pogodnije malim ribama,da ne bi zaostajale u rastu i razvoju.

Poznato je da se u ovu svrhu dugi niz godina koristi govedji ili pureći mix,ali u novije doba tu ima dosta alternative,premda se u nekim testovima teško išta može mjeriti sa ishranom ovim mixevima.

Kada se radi o većim ribama tu ima jako puno alternativne hrane,ja preferiram Dennerle discus soft i dosta široku paletu hrana od discusfooda Listići (super growth,blue dream),artemija 50% flat granule ,frutti di mare.od granula artemija 50%.

 

Te hrane su dosta izalansirane i pokazale su se da ju diskusi dobro uzimaju,nema problema sa pojavom bolesti ili nekim deficitom u fazama rasta i razvoja.

Kupovne hrane u obliku granula ili listića nisu više samo da diskus preživi nego i da napreduje,a sastojci koji se koriste su daleko kvalitetniji od onog što se koristilo prije 10tak godina kada su hrane sadržavale više od 30-40% jeftinih filera. Tako današnje hrane koriste većinom prirodne sastojke,Artemija,krill,dudovi svilci,losos,larve,školjke…

 

 

 

 

 

 

 

 

Uz dostupnost raznih smrznutih hrana,larve komaraca,artemija,krill,mysis,cyclope,daphniu,te razne mixeve od morskih plodova,ishrana diskusa je daleko šireg spektra nego je bila prije.

Raznolika prehrana je uz kvalitetu vode ključna za zdravlje diskusa.

 

Zašto davati smrznutu hranu, da li je potrebno? Smznuta hrana me je dovela u razmišljanje poslije kupovine diskusa od Hek-a, neki hekeli su bili u pitanju. Poslije transporta i puštanja u akvarij ta riba je istog trenutka jela tetra discus. Ona u prirodi to nije imala, znači neko ju je navikao da jede to. Zašto?

Ovo je priča o divljim ribama i priča o Hudsonu Crizantu,čovjeku koji je pravi i najveći izvoznik divljih diskusa .Hudson je pravi profesionalac,ribe koje se uhvate,selektiraju se i dolaze kod njega u karantenu,te ribe prolaze režim prilagode kako na akvarijske uvijete tako i na različite vrste hrane koje kod njega traje 3 mjeseca,mali broj ostalih izvoznika radi na tome da ribe budu adaptirane na hranu.

Dosta riba sam uzimao koje su dolazile i od drugih izvoznika koji nisu ovako ažurni.

Te ribe u početku prihvaćaju većinom samo ili crnu ili bijelu larvu od smrznute ili neke tipove žive hrane koja se nalazi u prirodi,dok se kroz period prilagodbe uvode druge hrane,koje je u ovom slučaju sa heckelima odradio Hudson.

 

Kako odabrati dobrog diskusa kod kupovine riba…. i kako spakirati ribe za siguran transport….

 

Kada dodjemo u trgovinu ili kod uzgajivača bitno je kad stanemo pred akvarij ribe dolaze na staklo,da nema tamnih i povučenih riba.Na prvi pogled svi biraju velike i obojene ribe ne vodeći uopće računa o obliku riba.Pri izboru riba treba težiti da ribe budu čim okruglije oblik ( diska).,što ne mogu reći da je uvijek moguće,jer kod recimo divljih riba oblik nadolazi kako riba raste izdužena riba vremenom postaje okruglijeg oblika.Riba mora imati raširene peraje,ako su peraje skupljene riba je vrlo vjerojatno bolesna i kupovinu takvih riba treba izbjegavati. Možete pogledati rubove peraja da nisu nazubljeni (nazubljene peraje često ukazuju na prisutnost nematoda).Ono što je takodjer korisno je pregledati akvarijsko dno u potrazi za bijelim izmetom,ako ga slučajno uočite najbolje je takodjer ne kupovati takvu ribu.Ako ste došli kod uzgajivača kupiti ribe nemojte uvijek uzeti sve najveće ribe iz istog legla,jer se dogodi da ste pokupili sve muške ribe.Ako kupujete veće ribe gledajte da im stomaci nisu usukani,kod malih riba je to teško primjetiti. Morate obratiti pozornost na škrge da li ih ribe otvaraju,da li su škržni poklopci sakrili škrge,jer česta je pojava kračih škržnih poklopaca.Kada ste sve pregledali i odabrali ribe slijedi pakiranje istih i transport.Ako je transport duži ribe valja pripremiti 2-3 dana ranije.Znači riba se ne hrani 2-3 dana prije ,obavezna je promjena vode dan prije 30-50% da bi ribe što lakše podnijele put.Ribe koje idu na duži put pakiraju se u veće vrećice.U nju se stavlja pola vode,a pola kisika (boca).,naravno da količina vode i kisika može varirati o količini riba i veličini riba.Ako kupujete diskuse, a doma već imate diskuse savjet je da koristite discus protector kako bi izbjegli cross kontaminaciju i mogući pomor riba.Za korištenje discus protectora je potrebna posuda manji akvarij ili nekakva posuda sa točnom mjerom za 10 ili 30l u nju izvaditi vode iz svog akvarija, razmutiti pakiranje discus protectora i u nju staviti vrećice na temperiranje (nikako u akvarij).nakon temperiranja,ribe pustiti u tu posudu i držati 15minuta,nakon toga ribe su spremne za ubacivanje u vaš akvarij.

 

 

 

 

 

 

Malo nam pojasni kako tretirati pojedine bolesti diskusa koja medicina je najefikasnija barem za one koje su relativno česte kod diskusa .

 

Nabavka  zdravih diskusa ,držanje higijene,ispravna ishrana i nema problema sa bolestima .

Čitajući dosta toga posljednjih godina uvidio sam dosta pogrešaka kod tretiranja bolesti kod diskusa.Prva stvar je ta da ljudi recimo imaju akvarij 400l i uoče bolesnog diskusa,vade ga van i stavljaju ga u karantenski akvarij gdje vrše liječenje.Moje poimanje ovoga je ovakvo.Karantena  je ok prije nego ubaciš ribe u akvarij.Ako su ribe u akvariju i pojavi se bolesna riba bolest je prisutna u akvariju,bolesnu ribu liječimo odvojeno,pa se pojavi druga riba,pa opet van u karantenu i onda ih vratimo,pa oboli neka treća riba i vrtimo se u krug.Znači po meni jedino rješenje je tretiranje cijelog akvarija,jer karantena u slučaju pojave bolesti rijetko ima učinaka,a da se problem globalno riješi.

Masa ljudi zna pitati za ich kod diskusa,ako su diskusi iznad 28C teško da mogu dobiti ich,jer ako se sjećamo od prije doba držanja drugih riba za rješavanje icha se dizala temperatura i dodavala sol ili neki preparat na bazi bakra.

Kod diskusa česta oboljenja su škržni paraziti koriste se uglavnom lijekovi koji sadrže praziquantel,(sera tremazol,jbl gyrodol,Esha gdex),neki koriste hipermanganske kupke,lijekove sa flubendazolom ili cloramin gdje valja biti oprezan i paziti da ph vrijednost ne bude manja od 7. Ponoviti tretmane 7.,14. I 21. dan,jer škržne parazite je teško ubiti učahurene.Neka istraživanja su vršena i ustanoljeno je da je potrebno ponavljanje,mada mislim da je to više dovodjenje u neku normalu nego trajno rješenje,a da ribe svojim imunitetom takodjer utječu na samu pojavu bolesti.

Nematode u crijevima su takodjer česta pojava uglavnom se liječe lijekovima koji sadrže antihelmitik obično levamisol hidroclorid(esha ndx) ili neke druge tvari benzimidazol  (sera nematol) skoro je ista stvar kao i sa skržnim parazitima.Potrebno je ponaljanje tretmana kako bi bio učinkovit obično se ponavlja treći tjedan.

Spironucleus (hexamita) ovo se liječi metronidazolom ili nekim lijekovima koji sadrže dimetronidazol i slične meni se najučinkovitiji pokazao sera flagellol,ali ima i drugih ( jbl spirohexol,esha hexamita…)

Ostale bolesti tipa gljivica,protozoa,columnarisa … se liječe kao i kod ostalih ribica.

 

Za sami kraj ovog intervjua gdje ste Vi birali pitanja,ja bi samo želio dodati da ova vrsta riba će Vas usrećiti ako se držite pravila akvaristike i date im uvijete gdje će Vam se oni odužiti i pokazati zašto su kraljevi slatkovodne akvaristike u suprotnom će te imati ribe koje će Vam stvoriti nedokučivi problem i ostat će te razočarani i u većini slučajeva odustati od njih.

 

Interview pitanja odabrali diskusari.

 

 

 

 

 

 

5 Comments

  1. Hello. This post was extremely interesting, particularly because I was searching for thoughts on this subject last Thursday. Carlota Sergei Gianina

Leave a Reply

Your email address will not be published.